Ovisnost o klađenju: po čemu se razlikuje i što pokazuju podaci

Nakon izgubljene oklade na računu često slijedi isti niz: nekoliko minuta kasnije nova uplata za klađenje, pa još jedna, svaka malo veća od prethodne. Na izvodu takav niz ne izgleda kao razonoda, nego kao pokušaj da se izgubljeno vrati prije kraja večeri.

Ovisnost o klađenju nije zasebna dijagnoza, nego poremećaj kockanja kod kojeg je glavna igra klađenje. Hrvatski podaci ipak izdvajaju klađenje. Prema analizi podataka iz 2019. koju je izradio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), među osobama s problematičnim kockanjem njih 71,2 posto u mjesecu prije istraživanja igralo je kladioničke igre. Godine 2023. igre klađenja u posljednjih mjesec dana igralo je 12,2 posto muškaraca i 1 posto žena u dobi od 15 do 64 godine.

U nastavku su jedno uz drugo tri mjerenja: tko se kladi, kod koga igra stvara ozbiljne probleme i koliko se klade 16-godišnjaci, a uz svaki broj stoji tko ga je izmjerio, kada i na kojoj skupini. Opći znakovi i oblici pomoći opisani su u pregledu ovisnost o kockanju: znakovi, samoisključenje i pomoć. Savjet se može dobiti na Nacionalnoj info liniji za ovisnosti, 0800 2000 70.

Je li ovisnost o klađenju zasebna dijagnoza?

Nije. HZJZ ovisnost o kockanju opisuje kao stanje poznato i pod nazivima patološko ili kompulzivno kockanje, koje se u najnovijoj Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-11) ubraja među ponašajne ovisnosti, pri čemu se razlikuju online i offline (zemaljsko) kockanje. Klađenje je jedan od oblika te ovisnosti, a ne posebna bolest.

HZJZ to kaže i izravno, jer problem ne veže uz vrstu igre: „Bez obzira kladi li se na sportske događaje, igraju jednokratne srećke, rulet, poker ili igraju igre na automatima…” Dijagnozu postavlja liječnik ili drugi stručnjak.

Kad hrvatska istraživanja govore o problemima s klađenjem, iza toga stoji ljestvica samoprocjene problematičnog kockanja (PGSI) s devet tvrdnji o posljednjih 12 mjeseci, sročenih tako da obuhvate i kockanje i klađenje. Zbroj bodova svrstava ispitanika u jednu od četiri kategorije, od one bez problema do problematičnog kockanja s negativnim posljedicama i mogućim gubitkom kontrole, za koju je potrebno 8 i više bodova. Ljestvica mjeri posljedice igranja, a ne vrstu igre, pa iz samog rezultata ne proizlazi koliko je problema vezano upravo uz klađenje.

Tko se u Hrvatskoj kladi: podaci HZJZ-a za 2023.

Najnovije podatke daje istraživanje HZJZ-a i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, provedeno 2023. na 4988 ispitanika u dobi od 15 do 64 godine i objavljeno u listopadu 2025. Igre klađenja u posljednjih mjesec dana igralo je 6,6 posto odraslih, što ih stavlja na treće mjesto, iza Eurojackpota s 9,8 posto i lota sa 7,8 posto.

Kod mlađih odraslih, od 15 do 34 godine, poredak je drukčiji. Igre klađenja igralo je 8,8 posto njih, više nego Eurojackpot (7,5 posto) i loto (5,7 posto), pa je u toj skupini klađenje najčešća igra na sreću.

Kod muškaraca je udio više od dvanaest puta veći nego kod žena, a razlike između grada i sela gotovo nema (od 6,0 do 6,9 posto). Većina onih koji se klade ne čini to svakodnevno. Od svih odraslih ispitanika 2,7 posto kladilo se od jednoga do tri dana u mjesecu, 2 posto od četiri do devet dana, 1,2 posto od deset do devetnaest dana, a 0,7 posto dvadeset ili više dana.

Šire gledano, neku igru na sreću u posljednjih godinu dana igralo je 32,8 posto odraslih: 40,5 posto muškaraca i 18,3 posto žena.

Klađenje i problematično kockanje: što povezuje te brojke

Najviše o vezi klađenja i ozbiljnih problema govori podatak iz brošure HZJZ-a „Ponašajne ovisnosti”. Prema preliminarnoj analizi istraživanja iz 2019. godine, provedenog na 4994 ispitanika od 15 do 64 godine, među osobama s 8 i više bodova na ljestvici najviše je bilo onih koji su u posljednjih mjesec dana igrali kladioničke igre, njih 71,2 posto. Slijede igre na automatima s 50 posto, casino igre s 46,6 posto i loto s 42,9 posto.

Ti se postoci ne zbrajaju, jer je ista osoba mogla igrati više igara. Podatak ne kaže da je sedam od deset osoba s ovisnošću o kockanju ovisno upravo o klađenju, a ni da klađenje samo po sebi uzrokuje ovisnost. Kaže da se većina osoba s najtežim stupnjem problema kladila, a mnoge su uz to igrale i druge igre. HZJZ dodaje da je problematično kockanje s negativnim posljedicama „najzastupljenije među muškarcima iz mlađih dobnih skupina”.

Za 2023. postoji noviji podatak o problemima, ali bez podjele po igrama. Problematično kockanje imalo je 1,7 posto odraslih, umjeren stupanj problema 3,1 posto, a nizak 2,7 posto. Kod muškaraca udjeli iznose 3,0, 5,8 i 4,4 posto, kod žena 0,4, 0,5 i 1,0 posto. Problematično kockanje najčešće je u dobnim skupinama od 25 do 34 godine (2,1 posto) i od 45 do 54 godine (2 posto), a umjeren stupanj kod najmlađih, od 15 do 24 godine (4,8 posto).

Izvješće za 2023. ne navodi koliko se od tih 1,7 posto odraslih kladilo, pa se taj postotak ne može pripisati samo klađenju. Ni broj iz 2019. ne može se jednostavno prenijeti na 2023., jer je riječ o drugom valu istraživanja i o preliminarnoj analizi. Kako se pojedina mjerenja odnose jedno prema drugome, najlakše je vidjeti kad stoje zajedno:

Što klađenje čini drukčijim od lota ili srećke

HZJZ kao jedan od razloga navodi dostupnost. „Napredak tehnologije omogućio je … neposredno, neograničeno praćenje sportskih događanja u cijelom svijetu te ulaganje novca jednim klikom na mobitelu ili nekoj drugoj digitalnoj platformi”, stoji u brošuri o ponašajnim ovisnostima. Izvlačenje lota održava se u unaprijed poznatim terminima, dok je ponuda događaja na koje se može kladiti otvorena tijekom cijeloga dana.

Drugi je razlog lov gubitaka. HZJZ ga među znakovima problema opisuje kao „nastojanje da se kockanjem vrati izgubljeni novac kockanjem (tzv. lov gubitaka ili ganjanje gubitaka)”, a izvješće ESPAD navodi da „stručnjaci snažnim ekstrinzičnim motivom koji predstavlja značajan rizik za razvoj i održavanje ovisnosti o kockanju smatraju takozvani ‘lov gubitka’”. Na bankovnom izvodu taj obrazac ostavlja prepoznatljiv trag: razmak između gubitka i nove uplate sve je kraći, a iznosi rastu. Okolina ga obično primijeti kasnije.

Treći je razlog povezanost s drugim igrama. Istraživanje među hrvatskim srednjoškolcima (Ricijaš, Dodig Hundrić i Kranželić, 2015.) pokazalo je da je učestalije sportsko klađenje povezano s učestalijim igranjem drugih igara na sreću. Riječ je o povezanosti, a ne o dokazu da jedno uzrokuje drugo.

Pritom treba razlikovati dvije stvari: koliko često netko igra i ima li zbog igre problema. Dvadeset ili više dana u mjesecu kladilo se 2023. godine 0,7 posto odraslih, a problematično kockanje imalo je njih 1,7 posto. Ta dva broja odgovaraju na različita pitanja i ne opisuju nužno iste ljude.

Klađenje tijekom utakmice i kombinirani listići također su dio ponude, ali izvješća HZJZ-a ne pokazuju koliko pridonose problemima, pa ih ovaj tekst ne ocjenjuje.

Mladi i klađenje: što pokazuje ESPAD 2024.

Europsko istraživanje ESPAD u Hrvatskoj provodi HZJZ. U valu iz 2024. sudjelovalo je 3038 učenika prvih i drugih razreda srednjih škola koji su te godine navršili 16 godina, a podaci su prikupljeni od 26. veljače do 27. ožujka 2024. Rezultati se temelje na odgovorima samih učenika.

Prema tablicama izvješća, gotovo svaki peti 16-godišnjak (18,5 posto) u posljednjih je 12 mjeseci igrao igre na sreću za novac, mladići znatno češće (31,0 posto) od djevojaka (4,4 posto). U kladionicama se kladilo 15,8 posto svih ispitanih učenika. Od onih koji su igrali kladilo se oko 70 posto, pa je klađenje u toj skupini bilo najčešća igra.

Od učenika koji su kockali 36,0 posto navelo je da je osjećalo potrebu ulagati sve više novca, a 24,3 posto da je o tome lagalo bliskim osobama. Sažetak izvješća na nekoliko mjesta navodi nešto drukčije udjele, pa su ovdje preneseni podaci iz tablica.

HZJZ u izvješću upozorava: „Zabrinjava podatak da je 16-godišnjacima omogućen ulazak u prostore automat klubova i kladionica, iako prema Zakonu o igrama na sreću mlađima od 18 godina nije dozvoljen ulaz u takve prostore.” Klađenje je u Hrvatskoj dopušteno samo punoljetnim osobama, a prema izmjenama Zakona o igrama na sreću iz 2025. svaki se igrač u kladionici mora identificirati.

Što se od 2025. promijenilo u kladionicama

Prema prezentaciji Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva financija iz ožujka 2025., u Hrvatskoj je postojalo 1288 uplatnih mjesta kladionica, 3683 samoposlužna terminala za klađenje i 919 automata na uplatnim mjestima, a klađenje putem interneta nudilo je sedam priređivača. Vlada je 7. ožujka 2025. navela i da je u kafićima postavljeno oko 3700 kladomata.

Izmjene Zakona objavljene u „Narodnim novinama” br. 72/2025 tu su mrežu suzile. Prema novom članku 46. stavku 2., „uplate za igre klađenja primaju se na uplatnim mjestima kladionica i putem samoposlužnih terminala na uplatnim mjestima kladionica, u prostorima casina i automat klubova”. Kladomati u kafićima time su izgubili pravnu osnovu, a priređivači su se novim pravilima morali prilagoditi do 1. siječnja 2026.

Članak 49. stavak 1. propisuje: „Sudjelovanje u igrama klađenja i igrama na automatima koje se priređuju na uplatnim mjestima kladionica dopušteno je samo osobama koje su se identificirale.” Stavak 2. istog članka zabranjuje sudjelovanje osobama mlađima od 18 godina. Prema članku 67. igranje u prostorima priređivača nedjeljom nije dopušteno, osim u najviše 16 radnih nedjelja godišnje koje priređivač sam odredi. Uredba o mjerama društveno odgovornog priređivanja igara na sreću (NN 129/2025) uz to traži da uplatna mjesta budu udaljena najmanje 200 metara od škola, dječjih vrtića i sakralnih objekata.

Prema podacima udruge priređivača, dakle zainteresirane strane, koje je u siječnju 2026. prenio portal Lider, nakon 1. siječnja 2026. zatvoreno je 1927 kladomata i 322 uplatna mjesta. Za igrača je ipak najvažnija posljedica identifikacija. Budući da se svaki igrač na uplatnom mjestu mora identificirati, isključenje upisano u Registar isključenih igrača vrijedi i u kladionici, a ne samo kod klađenja putem interneta.

Što pokazuje porez na dobitke od klađenja, a što ne

Porezna uprava objavljuje koliko je država naplatila poreza na dobitke od igara klađenja. Iznosi do 2022. preračunati su iz kuna po fiksnom tečaju 7,53450, a stanje je na dan 10. siječnja 2026.

Iz tih se iznosa vidi da je porez na dobitke od klađenja u pet godina gotovo udvostručen. Riječ je, međutim, o porezu na dobitke, a ne o novcu koji su igrači izgubili ni o ukupnom iznosu uplata, pa ti iznosi ne pokazuju koliko se u Hrvatskoj uplaćuje ni koliko igrači gube.

Pad u 2025. ne može se pripisati jednom uzroku, jer su se iste godine promijenile i porezne stope i pravila za kladionice, a Porezna uprava razlog ne navodi. Od 1. svibnja 2025. porez na dobitke od klađenja plaća se od prvog eura, uz stopu od 10 posto do 1500 eura i više stope za veće iznose.

Ako klađenje postaje problem

Prvi kontakt može biti Nacionalna info linija za ovisnosti na broju 0800 2000 70, koju vodi HZJZ i na koju se mogu javiti i članovi obitelji. Ostali kontakti objavljeni su na stranici ovisnosti.hzjz.hr. Klinika za psihijatriju Vrapče provodi besplatan program dnevne bolnice za liječenje ovisnosti o kockanju, a za uključivanje u njega potrebna je uputnica.

Registar isključenih igrača vrijedi kod svih priređivača igara na sreću u Hrvatskoj, uključujući one koji igre nude putem interneta, a zbog obvezne identifikacije i na uplatnim mjestima kladionica. Priređivač prije igre provjerava status igrača prema OIB-u. Razdoblje isključenja birate sami: tri ili šest mjeseci, jednu, tri ili pet godina ili trajno. Opoziv je moguć samo osobno i najranije tri mjeseca od podnošenja zahtjeva, a detalje objašnjava članak kada je moguć opoziv isključenja.

Kod klađenja putem interneta igrač može i sam postaviti granicu. Prema članku 19. Pravilnika o priređivanju igara klađenja na daljinu, igrač može „odrediti najviši iznos koji može uplatiti ili visinu gubitka koji može ostvariti unutar određenog vremenskog razdoblja”. Obvezne unaprijed postavljene limite Zakon ne propisuje.

Ovaj tekst ne zamjenjuje savjet liječnika ili drugog stručnjaka. Načela kojih se drže svi tekstovi BonusOuta opisana su na stranici kako BonusOut pristupa odgovornom igranju.

Česta pitanja o ovisnosti o klađenju

Izvori

• HZJZ i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Stanje u području ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske (istraživanje 2023., izvješće 2025.), poglavlje 5.8. hzjz.hr (pristupljeno 1. 10. 2026.)
• Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ponašajne ovisnosti (brošura; podaci iz istraživanja 2019.). ovisnosti.hzjz.hr (pristupljeno 1. 10. 2026.)
• Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ovisnost o kockanju. ovisnosti.hzjz.hr (pristupljeno 1. 10. 2026.)
• Markelić M., Muslić Lj., Križan H., Musić Milanović S., ESPAD 2024.: Prikaz hrvatskih nacionalnih rezultata, HZJZ, Zagreb 2025., poglavlje 5.3. hzjz.hr (pristupljeno 1. 10. 2026.)
• Ricijaš N., Dodig Hundrić D., Kranželić V., Sportsko klađenje i druga rizična ponašanja hrvatskih srednjoškolaca, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 51(2), 2015. hrcak.srce.hr (pristupljeno 1. 10. 2026.)
• Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo financija, Suzbijanje ovisnosti o igrama na sreću i klađenju (prezentacija, ožujak 2025.). mfin.gov.hr (pristupljeno 1. 10. 2026.)
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, NN 72/2025, članci 46., 49. i 67. narodne-novine.nn.hr i zakon.hr (pristupljeno 1. 10. 2026.)
• Uredba o mjerama društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, NN 129/2025. narodne-novine.nn.hr (pristupljeno 1. 10. 2026.)
• Porezna uprava, Ostvareni prihodi s osnove poreza i naknada od igara na sreću (stanje 10. 1. 2026.). porezna-uprava.gov.hr (pristupljeno 1. 10. 2026.)
• Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Registar isključenih igrača. ovisnosti.hzjz.hr (pristupljeno 1. 10. 2026.)
• Pravilnik o priređivanju igara klađenja na daljinu (izmjene, NN 129/2025), članak 19. narodne-novine.nn.hr (pristupljeno 1. 10. 2026.)
• Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Korisni kontakti (Nacionalna info linija za ovisnosti). ovisnosti.hzjz.hr (pristupljeno 1. 10. 2026.)
• Klinika za psihijatriju Vrapče, Dnevna bolnica za liječenje ovisnosti o kockanju. bolnica-vrapce.hr (pristupljeno 1. 10. 2026.)